Intelektualna svojina

Autorska prava i AI: ko je vlasnik sadržaja koji generiše veštačka inteligencija

Kompanije svakodnevno koriste AI za tekstove, vizuale i kod. Malo ko se pita da li je taj sadržaj zaštićen i ko ga zapravo poseduje. Odgovor ima direktne posledice na ugovore, brend i vrednost vaše intelektualne svojine.

Autor
Codux Legal tim
Objavljeno
Čitanje
4 min čitanja
Složeni registratori sa poslovnim ugovorima

Marketing tim generiše vizuale za kampanju, programeri koriste AI asistenta za kod, a agencija isporučuje logo nastao uz pomoć modela za slike. U većini kompanija to je postala svakodnevica. Pravna pitanja koja otvara, međutim, retko se postavljaju na vreme. Da li je takav sadržaj zaštićen autorskim pravom? Ko ga poseduje? Može li konkurent da ga slobodno koristi?

Ukratko

  • Prema srpskom zakonu, autor može biti samo fizičko lice, pa sadržaj koji je u celini stvorio AI po pravilu nije autorsko delo.
  • Zaštita je moguća kada čovek da odlučujući stvaralački doprinos.
  • AI Act obavezuje pružaoce modela opšte namene da poštuju autorska prava i objave sažetak podataka za treniranje.
  • Ugovori sa zaposlenima, agencijama i saradnicima treba da urede upotrebu AI alata.

Da li AI sadržaj uživa zaštitu

Zakon o autorskom i srodnim pravima definiše autorsko delo kao originalnu duhovnu tvorevinu autora, izraženu u određenoj formi. Autor je fizičko lice koje je stvorilo delo. Iz ove dve odredbe sledi da sadržaj koji je u celini, bez stvaralačkog doprinosa čoveka, generisao AI model po pravilu ne uživa autorskopravnu zaštitu.

Isti pristup preovlađuje i u drugim pravnim sistemima. U Evropskoj uniji originalnost se tradicionalno vezuje za slobodne i kreativne izbore autora, a u SAD su nadležni organi više puta odbili da registruju dela bez ljudskog autora.

Gde je granica

Situacija je drugačija kada je AI samo alat u rukama autora. Primer je dizajner koji bira, kombinuje i značajno dorađuje generisane elemente, ili pisac koji AI koristi za istraživanje, a tekst oblikuje sam. Zaštitu tada može uživati ljudski doprinos, ali ne nužno i svaki generisani element.

Preovlađujuće shvatanje je da samo zadavanje uputstva modelu (prompt), čak i detaljnog, po pravilu nije dovoljno za zaštitu rezultata. Granica se procenjuje od slučaja do slučaja, a sudska praksa se tek razvija.

Zašto je to važno za kompanije

  • Brend i vizuelni identitet. Logo koji je u celini generisao AI možda neće uživati autorskopravnu zaštitu. Zato je registracija žiga za takav znak još važnija.
  • Ugovori sa agencijama. Agencija ne može preneti autorska prava koja ne postoje. Ugovor treba da odredi da li agencija sme da koristi AI i koje garancije daje za isporučeni sadržaj.
  • Softver. Kod koji generiše AI asistent može sadržati delove tuđeg koda pod licencama koje nameću obaveze. Potrebna su interna pravila i provera pre upotrebe u proizvodu.
  • Poslovna tajna. Podaci uneti u javne AI alate mogu napustiti kontrolu kompanije. Interna pravila treba da odrede šta zaposleni smeju da unose u koje alate.

Šta AI Act traži od pružalaca modela

EU Akt o veštačkoj inteligenciji ne uređuje vlasništvo nad AI sadržajem, ali uređuje odnos modela prema tuđim delima. Od 2. avgusta 2025. pružaoci modela opšte namene moraju da:

  • uspostave politiku poštovanja autorskog prava EU, uključujući rezervacije prava nosilaca na rudarenje teksta i podataka iz Direktive (EU) 2019/790;
  • objave dovoljno detaljan sažetak sadržaja korišćenog za treniranje modela, prema obrascu Evropske komisije.

Za nosioce prava to je mehanizam za proveru i kontrolu korišćenja njihovih dela. Kompanija koja objavljuje sadržaj na internetu može izraziti rezervaciju prava na mašinski čitljiv način, na primer u uslovima korišćenja sajta ili tehničkim protokolima. Šira pravila AI Act-a objasnili smo u vodiču kroz EU AI Act.

Kako da zaštitite svoje poslovanje

  1. Proverite uslove korišćenja AI alata. Oni određuju ko ima prava na rezultat, da li se uneti podaci koriste za treniranje i kakvu zaštitu pružalac daje od zahteva trećih lica.
  2. Dopunite ugovore sa zaposlenima i saradnicima. Uredite upotrebu AI alata, prenos prava na ljudski doprinos i obavezu da se AI upotreba prijavi kada je to bitno.
  3. Dokumentujte stvaralački proces. Za ključne projekte čuvajte skice, verzije i odluke koje pokazuju ljudski doprinos. To je najbolji dokaz u eventualnom sporu.
  4. Zaštitite brend registracijom. Žig štiti znak bez obzira na to kako je nastao, pod uslovom da ispunjava uslove za registraciju.
  5. Uvedite pravila o poverljivim podacima. Odredite koje informacije ne smeju da se unose u javne AI alate.

Intelektualna svojina je često najvredniji deo malih i srednjih kompanija. AI menja način na koji se ona stvara, pa je potrebno prilagoditi i način na koji se štiti. Pogledajte kako izgleda naša pravna podrška za intelektualnu svojinu.

Tekst je informativnog karaktera, odražava propise i dostupne informacije na dan objave i ne predstavlja pravni savet za konkretan slučaj.